gototopgototop

Jeste li znali da...

je ukupna masa svih mrava na svijetu veća je od ukupne mase ljudske populacije?

knjizznica_pitajte2
knj_radno1

27.08.2013.

"NA DANAŠNJI DAN... Rođen Georg Wilhelm Friedrich Hegel "

 

(Stuttgart, 27. kolovoza, 1770. - Berlin 14. studenog, 1831.)
 
Na današnji dan, 27. kolovoza 1770. godine u Stuttgartu je rođen njemački filozofGeorg Wilhelm Friedrich Hegel. Zajedno s Fichteom i Schellingom najvažniji  je predstavnik njemačkog idealizma i utemljitelj hegelijanizma."

Georg Wilhelm Friedrich Hegel spada među najdublje, najsistematičnije i svakako najgenijalnije mislioce svih vremena. On predstavlja vrhunac najplodnijeg razdoblja u povijesti njemačke, ali ne samo njemačke filozofije, koje traje pedesetak godina, otprilike od izlaska prvog izdanja Kantove Kritike čistog uma 1781. pa do Hegelove smrti 1831. Glavni predstavnici te misli klasične njemačke filozofije su KantFichteSchelling i Hegel, a ta je misao ne samo aktualna i relevantna sve do naših dana, nego još uvijek stoji kao nezaobilazna osnova za razumijevanje naše suvremenosti, kao i za razrješenje bitnih problema naše sadašnjice.
 
 
Hegel je rođen u Stuttgartu 1770. godine, kao sin službenika u vladi vojvode od Wurtenberga. Školovao se u Stuttgartu od 1777. do 1788. godine najviše u klasicima i u literaturi europskog prosvjetiteljstva. Godine 1788. započinje studij teologije u poznatom Tubingen Stiftu gdje upoznaje pjesnika Holderlina i filozofa Schellinga koji je odigrao veliku ulogu u Hegelovu filozofskom razvoju.
Kao mnogi mladi 1790-ih vidio se kao narodni učitelj u tradiciji Njemačkog prosvjetiteljstva. Hegel postaje kućnim učiteljem najprije tri godine u Bernu, a zatim četiri godine u Frankfurtu na Majni. Kroz to vrijeme ozbiljno studira Kantove i Fichteove spise, kao i radove Schellinga, s kojim je stalno u filozofskoj prepisci. U tom razdoblju piše i svoje prve spise. Tek 1801. Schellingovim posredovanje Hegel dobiva svoje prvo sveučilišno mjesto privatnog docenta u Jeni, gdje je sa Schellingom izdavao časopis „Kritički žurnal za filozofiju“ i u njemu objavio nekoliko svojih prvih radova. U jenskom razdoblju (do 1806.) Hegel piše neke svoje poznate radove o logici, metafizici i prirodnom pravu, a uoči Napoleonove bitke kod Jene 1806. dovršava svoje možda najznačajnije djelo Fenomenologija duha, koje objavljuje 1807.
Godine 1808. posredstvom prijatelja I.H. Niethammera, bavarskog ministra obrazovanja, Hegel je postao Rektor Ägidien-Gymnasiuma u Nurnbergu. Ovdje se dokazao vrlo uspješnim i kao administrator i kao učitelj. Vrijedi, međutim, uočiti da je smatrao pokušaj da uvede filozofiju u Gymnasium neuspjehom. Usprkos zauzetom životu Hegel je pronašao vremena da završi svoju Znanost logike. Prvi svezak objavio je 1812. godine, drugi 1813. i treći 1816. godine.
Godine 1816. Hegel je konačno postigao svoj akademski cilj postavši profesorom na sveučilištu u Heidelbergu. No, ostao je razočaran neprijateljstvom prema filozofiji od strane nekih profesora te studentskim čisto vokacijskim stavom prema studiranju. U Heidelbergu je održao prva predavanja o estetici. Njegova predavanja su postala temelj za djelo Filozofija prava. Najvažnije djelo iz tog perioda je njegova Enciklopedija u kojoj prvi puta iznosi svoj cijeli sustav.
Slavu i utjecaj Hegel stječe pozivom u Berlin, gdje je od svog poznatog nastupnog predavanja 1818. ostao sve do svoje smrti od kolere 1831. Premda je kao predavač zastajkivao i zamuckivao, njegova predavanja su bila vrlo popularna. Glavno djelo iz tog razdoblja bila je poznata i kontroverzna Hegelova Filozofija prava. Uz Enciklopediju napisanu većim dijelom još u Heidelbergu, a kasnije prerađivanu i dopunjavanu još nekih manjih spisa, Fenomenologija duha, Logika, Filozofija prava i Filozofija povijesti jedina su djela koja je izdao sam Hegel. Sva ostala djela izdali su poslije njegove smrti njegovi učenici i slušači.
 
 
Misli...
 
O ODNOSU PREMA SVIJETU...
“Nemoj biti spavalica nego uvijek budan! Jer ako si spavalica, onda si slijep i nijem. A ako si budan onda vidiš sve i svemu kažeš što je. A to je um i vladavina svijetom.”
 
 
O SNAZI DUHA...
“Rane duha zacjeljuju, a da njihovi ožiljci ne ostaju.”
 
 
O GRANICAMA...
“Poznavati svoje granice znači umjeti žrtvovati se.”
 
 
O RAZBORITOSTI...
“Ko razborito gleda svijet, toga i svijet gleda razborito.”
 
 
O FILOZOFIJI...
"...svijet filozofije je po sebi i za sebe obrnuti svijet."

djecji_kutak

Pikabit

knjige

600 godina