gototopgototop

Jeste li znali da...

je rimski car Kaligula proglasio svog konja rimskim konzulom?

knjizznica_pitajte2
knj_radno1

09.04.2011.

Blistavi jubileji Narodne knji┼żnice i ─Źitaonice Crikvenica

knjiga1

Knji┼żevna ba┼ítina koju smo naslijedili od na┼íih predaka obvezuje nas da je ─Źuvamo, prou─Źavamo i njome oboga─çujemo svoje spoznaje i duhovni ┼żivot. Zato se najsretnije ┼żivi ondje gdje je svaki korak posve─çen stogodi┼ínjom predajom, gdje se pamte mudri pothvati djedova nakon kojih je kultura grada krenula izgladenim stazama, jer gradovi imaju du┼íu ako se u svakoj crti, naglasku njihovih stanovnika nazire trag stolje─ça, glas predaka koji nam ostavi┼íe spomen u kamenu, gra─Ĺevinama, knjigama, rukopisima... A ta du┼ía pjeva, oslu┼íkuje na┼íe glasove, bdije nad na┼íim postupcima.

Upravo njima, tim vidovitim i mudrim ljudima koji su, tra┼że─çi na─Źine odupiranja tu─Ĺim utjecajima, upoznali vrijednost pisane rije─Źi i ─Źitaonica, mo┼żemo danas zahvaliti obilje┼żdvdnje* va┼żnih jubileja - 120. obljetnice Narodne ─Źitaonice, 100. obljetnicu Narodne knji┼żnice i ─Źitaonice, 90. obljetnicu Hrvatske ─Źitaonice u Crikvenici.

Zahvaljuju─çi naprednim Crikven─Źanima, predvo─Ĺenim Ivanom Skomer┼żom (1833.-1909.), osnovano je u Crikvenici 1874. godine Dru┼ítvo Narodne ─Źitaonice. Njegovo osnivanje je povezano s politi─Źkim zbivanjima u Hrvatskoj i Hrvatskom primorju, nakon ┼íto je 1867. godine me─Ĺusobnom nagodbom be─Źko-pe┼ítanskih vlastodr┼żaca stvorena Austro-Ugarska Monarhija, a godinu dana poslije sklopljena Ugarsko-hrvatska nagodba. Rijekom je, po odluci madaronskog Hrvatskog sabora, izravno upravljala ugarska vlast. Primorski su Hrvati bili svjesni da poslije gubitka Rijeke vrebaju opasnosti za cijelo Primorje. Naro─Źito je nepovoljna situacija nastala nakon dovr┼íetka gradnje ┼żeljezni─Źke pruge Karlovac-Rijeka (1873), koja je bila izravno spojena s Pe┼ítom, a njome su gospodarili Ma─Ĺari.

Napredni ljudi Hrvatskog primorja, svjesni opasnosti koja im u takvoj politi─Źkoj situaciji prijeti od Ma─Ĺara i ma─Ĺarizacije, odgovaraju na svoj na─Źin, pa 1873. godine osnivaju tiskare u Kraljevici i Senju. U Kraljevici po─Źinje izlaziti list Primorac, a u ostalim su primorskim mjestima osnivane ─Źitaonice. To predstavlja izuzetan na─Źin otpora Ma─Ĺarima, izraz te┼żnje za o─Źuvanjem rodnog tla, jezika i kulture.

Isto tako, osnutak Narodne ─Źitaonice u Crikvenici 1874. godine predstavlja zna─Źajan kulturni i politi─Źki doga─Ĺaj. Kada se je ─Źitaonica, zbog zanimanja gra─Ĺana, po─Źela sve vi┼íe baviti i posu─Ĺivanjem knjiga, registrirana je 1884. godine kao Narodna knji┼żnica i ─Źitaonica. Zelja gra─Ĺana da se i u nepovoljnim politi─Źkim uvjetima naglasi njizin hrvatski karakter ostvarena je 1904. godine, kada je usvojen novi naziv Hrvatska ─Źitaonica.

─îitaonica i knji┼żnica u Crikvanici je kontinuiranim radom odigrala plemenitu ulogu slu┼żenja obrazovanju, kulturnom izgra─Ĺivanju, okupljanju i dru┼żenju gra─Ĺana. Ona poma┼że da Grad Crikvenica u procesu razvoja ne izgubi svoj stari intimni doma─çi zna─Źaj - du┼íu.

Zbog toga je ta knji┼żnica prvi skromni poku┼íaj osvjetljenja njezinih za─Źetaka, razvoja, politi─Źkog i kulturnog djelovanja u proteklim godinama. Slave─çi te blistave jubileje iskazujemo zahvalnost njenim osniva─Źima i ┼żelju da ostane mjesto okupljanja, ishodi┼íte znanja, da sa─Źuva zna─Źenje ┼íto ga je stekla u svojoj kulturnoj povijesti.

Neka bude nositeljica svjetla koje joj prije 120 godina namijeni┼íe mudri, dalekovidni Crikven─Źani.

Marija Gra─Źakovi─ç prof.
U Crikvenici, 10. sije─Źnja 1995. g

djecji_kutak

Pikabit

knjige

600 godina