gototopgototop

Jeste li znali da...

je pas prva domestificirana životinja prije 14.000 godina?

knjizznica_pitajte2
knj_radno1

08.04.2011.

Povijest

Građani Crikvenice predvođeni Ivanom Skomeržom su 6. listopada 1874. godine osnovali Društvo narodne čitaonice. Iste godine Odjel za unutarnje poslove pri Zemaljskoj vladi Banovine Hrvatsko Slavonsko Dalmatinske odobrava Pravila Narodne čitaonice u Crikvenici. Čitaonica, osim novina, nabavlja sve više knjiga pa se 1894. registrira pod nazivom Narodna knjižnica i čitaonica. 
Kao rezultat odupiranja mađarizaciji i nastojanja da se istakne hrvatski karakter knjižnice, 1905. godine ona mijenja naziv u Hrvatska čitaonica. Najzaslužniji za to su monsignor dr. Niko Veljačić (1884.-1901.), predsjednik Upravnog odbora Čitaonice od 1901. do 1908. i dr. Ivan Kostrenčić (1844.-1924.) koji je sredio i obogatio knjižničnu građu. Zanimljivo je napomenuti da je već tada Čitaonica pružala usluge turistima, pa ju je u nabavi građe novčano pomagalo i Lječilišno povjerenstvo. Pritisci vladajućeg jugoslavenskog režima na rad Hrvatske čitaonice, sve veće siromaštvo i opadanje broja članova rezultiraju njezinim zatvaranjem 1927. godine. Dana 16. srpnja 1937. godine održana je u gostionici "Pristanište" Osnivačka skupština Narodne čitaonice koju su organizirali napredni mještani. Veliku raspravu izazvalo je pitanje naziva, no prevladala je svijest da bi hrvatska u nazivu moglo uzrokovati zabranu djelovanja. Knjižnica započinje s radom u jednoj prostoriji gostionice. Narodna čitaonica primala je listove Politiku, Hrvatski dnevnik, Radnik. Na temelju prijedloga kotarskog načelnika Juraja Mihalića upućenog Odjelu za unutrašnje poslove banske vlasti Hrvatske i njegova izvješća u kojem navodi da se na plesnoj zabavi koju je organizirala Čitaonica pjevala "Radnička pjesma", 4. svibnja 1940. godine zatvara se Narodna čitaonica koja je tada imala 106 članova. 
Godine 1953. osnovana je Narodna knjižnica i čitaonica sa skromnim knjižničnim fondom, smjestivši se u prizemlju nekadašnjeg hotela "Bellevue". Godine 1964. Knjižnica ponovno seli u Dom kulture na Petaku, no ubrzo nakon preseljenja izbija požar u kojem je stradala sva knjižnična građa. Iste godine otvara se novi prostor Knjižnice na Strossmayerovu šetalištu 22, gdje i danas djeluje. Od 1. siječnja 1978. Knjižnica je u sastavu Narodnog sveučilišta. Knjižnica je postala pokretač i organizator svih kulturnih zbivanja u Crikvenici: izložbi, koncerata, predstavljanja knjiga, druženja s književnicima. U veljači 1990. g. otvara se knjižnični stacionar u lječilištu "Thalassotherapia" sa stotinjak knjiga za potrebe pacijenata. Od 1. travnja 1990. Knjižnica je u sastavu Centra za kulturu koji 1996. godine mijenja naziv u Ustanova u kulturi "Dr. Ivan Kostrenčić". Iste godine, 25. srpnja započinje s radom knjižnična stanica u Jadranovu, dok se u Dramlju knjižnična stanica otvara 22. svibnja 2002. godine.
Od 1. veljače 2000. godine Knjižnica je samostalna ustanova.

PRETHODNICI
Narodna knjžnica i čitaonica CRIKVENICA
Narodna čitaonica 1874.g.
Narodna knjižnica i čitaonica 1894.g.
Hrvatska knjižnica i čitaonica 1904.g.
Slijedom primjene Zakona o knjižnicama od 1. veljače 2000.g., Knjižnica je samostalna ustanova, Javna ustanova Narodna knjižnica i čitaonica.
Od 16. veljače 2010. god. posluje pod nazivom GRADSKA KNJIŽNICA CRIKVENICA


Ogranak u Selcu
također ima dugu povijest. Naime, 1873. godine osniva se Narodna čitaonica u Selcu. Iste godine Zemaljska vlada potvrđuje Pravila Društva Narodne čitaonice. Čitaonica prima deset listova: Primorac, Naša sloga, Vijenac, Obzor, Narodne novine, Narodni list, Katolički list, Slovenski narod i Cittadino, a do 1888. ukupno 21 list. Razdoblje do 1904. godine obilježeno je kraćim ili duljim prekidima u radu i ponovnim obnavljanjem djelatnosti kada se osniva Hrvatska pučka knjižnica. Već u prvim godinama svog djelovanja Knjižnica prima veći broj novina, među kojima su: Dom i svijet, Savremenik, Prosvjeta, Hrvatski pravnik, Novi list, Koprive, Hrvatska danica, Hrvatska sloboda, Slobodna riječ, Pučki prijatelj, Pučki list, Mladi Hrvat, Pokret, Zvono, Obzor, Dalmatinski objavitelj. U Knjižnici se priređuju i edukativna predavanja. Godine 1923. osniva se Fond za gradnju Doma prosvjete, pa 1934. godine Hrvatska pučka knjižnica seli u nove prostore Doma u kojima je i sada. Tada je Knjižnica posjedovala oko 1000 knjiga. Za vrijeme II. svjetskog rata rad Knjižnice se prekida. Od 1959. godine Knjižnica ponovno djeluje, neprekidno do danas.

PRETHODNICI
Narodna knjižnica i čitaonica SELCE
Narodna čitaonica u Selcih  1873.g.
Od 1. veljače 2000.g. u sastavu J.U. Narodna knjižnica i čitaonica Grada Crikvenice.

djecji_kutak

Pikabit

knjige

600 godina